Davne 1967. godine, točnije 11. ožujka, hrvatski jezikoslovci sastavili su Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, a 13. ožujka Deklaraciju su prihvatile i potpisale sve hrvatske relevantne udruge i ustanove. U jugoslavenskim novinama za društvena i kulturna pitanja, Telegramu, 17. ožujka ta je ista Deklaracija i objavljena. Tražili su dvoje:

   1. Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost četiriju                   književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga.

  2. Potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad god se radi o hrvatskom stanovništvu, te da službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju.”

Unatoč političkoj osudi, po zahtjevima za poštivanjem osnovnih prava hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda, Deklaracija je višestruko važan dokument, jedan od najvažnijih u povijesti hrvatskoga jezika. U spomen na ovaj događaj  svake godine u ožujku obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika.

U našoj školi  učenici su  imali predavanja na temu Materinski jezik , hrvatski standardni jezik i svi problemi koji se nalaze danas u govoru i pismu. Učenici su se upoznali s Rječnikom kratica uz dodatak SMS kratice i Emotikone iz internetske i SMS komunikacije te Rječnik hrvatskoga žargona.Bilo im je jako zanimljivo naučiti još koji više emotikon za njihovu brzu komunikaciju J